Razlika između inačica stranice »Interne upute za unos matematičkih pojmova u sustav e-Struna«
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| − | == Zabilješke iz pisama i s terminoloških radionica == | + | == Zabilješke i zaključci iz pisama i s terminoloških radionica == |
| − | + | Na temelju prikupljenih materijala napravit će se (Goran Igaly) popis predloženih pojmova za obradu. Članovi projekta će imati uvid u taj cjeloviti popis i moći će dati svoje prijedloge za njegovu izmjenu i dopunu. Nakon postignutog dogovora oko popisa, započet će se s obradom pojmova. Obrada pojma podrazumijeva određivanje engleske i po mogućnosti njemačke istovrijednice, popisivanje sinonima i unos radne definicije. Ovdje nije nužno opredijeliti se točno što je preporučeni naziv, a što su skraćeni oblik, dopušteni naziv, zastarjeli naziv, nepreporučeni naziv, žargonizam. Bitno je da se odlučimo da ćemo obraditi određeni pojam i da pobrojimo sve njegove moguće nazive, bez obzira na njihov status. Ionako je status naziva podložan promjeni u vremenu. | |
| − | + | Bitno je za pojam odmah popisati i istorodne pojmove jer će oni biti obrađeni na sličan način tj. istim oblikom definicije. (npr parna funkcija, neparna funkcija, sinus, kosinus, prost broj, složen broj. racionalan broj, iracionalan broj,... | |
| + | |||
| + | Upisati radnu definiciju. Za svaku definiciju će se provjeriti oslanja li se na pojmove iz općeg jezika ili ovisi i o matematičkim pojmovima. Ako ovisi o nekom matematičkom pojmu, taj pojam mora također biti definiran u struni ili se radi o pojmu prve razine koji doduše spada u matematiku, ali se neće definirati, pa je po tome granični između općeg i stručnog nazivlja. | ||
Definicije za pojmove prve razine pokušat ćemo napraviti prilagodbom postojećih rječničkih definicija jer ti pojmovi predstavljaju prijelaz s općeg na stručni jezik. | Definicije za pojmove prve razine pokušat ćemo napraviti prilagodbom postojećih rječničkih definicija jer ti pojmovi predstavljaju prijelaz s općeg na stručni jezik. | ||
| + | Jednom pojmu pridružen jedan naziv (preporučeni naziv) i eventualno skraćeni naziv. Bitno je odrediti istorodne pojmove. | ||
| + | |||
| + | Za isti pojam su moguće različite razine preciznosti definicije. U sklopu ovog projekta će se definicije pisati na način da svojom preciznošću zadovoljavaju razinu završene srednje škole. | ||
| + | |||
| + | U sklpu ovog projekta potrebno je udovoljiti zahtjevu ujednačenosti tj da pojedina područja budu pokrivena do približno iste dubine, tj. da se ne zalazi ni u jedno područje previše duboko, što je bila česta pogreška u ranijim projektima. Broj od 1400 pojmova nastojat će se maksimalno poštovati. Veći broj obrađenih pojmova znači više posla za terminologe i jezične savjetnike, a ne doprinosi "boljoj" uspješnosti projekta. Projekt će biti usješan ako se broj od 1400 pojmova pravilno rasporedi na matematičke pojmove do određene razine. | ||
| + | |||
| + | Konceptualni sustav, istorodni pojmovi, napraviti popis pojmova, definicije u prvom času nisu u središtu, napomena služi kao proširenje definicije - u njoj se mogu koristiti matematički simboli (latex), Dopisivanje služi za komunikaciju članova projekta i terminologa. | ||
| + | |||
| + | |||
== Članci, prezentacije == | == Članci, prezentacije == | ||
| Redak 16: | Redak 27: | ||
Molim provjeriti pravopis (spell check) prije unosa zapisa. | Molim provjeriti pravopis (spell check) prije unosa zapisa. | ||
| − | == Parametrizirani izrazi u matematici == | + | === Parametrizirani izrazi u matematici === |
Mnogi izrazi u matematici su parametrizirani, što se | Mnogi izrazi u matematici su parametrizirani, što se | ||
| Redak 26: | Redak 37: | ||
se može shvatiti u raznim općenitostima, a parametar ne mora nužno biti | se može shvatiti u raznim općenitostima, a parametar ne mora nužno biti | ||
jezično određen nego sadržajno. | jezično određen nego sadržajno. | ||
| − | Dakle umjesto da kažemo '''kugla u metričkom | + | Dakle umjesto da kažemo '''kugla u metričkom prostoru''', u praksi ćemo reći '''kugla u X''', gdje je X prije toga definiran i iz konteksta je jasno da X označava neki specifični ili opći '''metrički prostor'''. Dakle ne možemo staviti "metrički prostor" kao dio jezičnog naziva, nego je metrički prostor ''''''sadržajni kontekst'''''' koji se može označiti bilo kojom '''matematičkom odrednicom''' (recimo simbolički, ili implicitno iz konteksta, ili nekim podređenim pojmom). |
'''Otvoreni skup''' također ima smisla jedino u konceptu neke '''topologije'''. Neka je X topološki | '''Otvoreni skup''' također ima smisla jedino u konceptu neke '''topologije'''. Neka je X topološki | ||
Inačica od 14:10, 11. studenoga 2012.
Zabilješke i zaključci iz pisama i s terminoloških radionica
Na temelju prikupljenih materijala napravit će se (Goran Igaly) popis predloženih pojmova za obradu. Članovi projekta će imati uvid u taj cjeloviti popis i moći će dati svoje prijedloge za njegovu izmjenu i dopunu. Nakon postignutog dogovora oko popisa, započet će se s obradom pojmova. Obrada pojma podrazumijeva određivanje engleske i po mogućnosti njemačke istovrijednice, popisivanje sinonima i unos radne definicije. Ovdje nije nužno opredijeliti se točno što je preporučeni naziv, a što su skraćeni oblik, dopušteni naziv, zastarjeli naziv, nepreporučeni naziv, žargonizam. Bitno je da se odlučimo da ćemo obraditi određeni pojam i da pobrojimo sve njegove moguće nazive, bez obzira na njihov status. Ionako je status naziva podložan promjeni u vremenu.
Bitno je za pojam odmah popisati i istorodne pojmove jer će oni biti obrađeni na sličan način tj. istim oblikom definicije. (npr parna funkcija, neparna funkcija, sinus, kosinus, prost broj, složen broj. racionalan broj, iracionalan broj,...
Upisati radnu definiciju. Za svaku definiciju će se provjeriti oslanja li se na pojmove iz općeg jezika ili ovisi i o matematičkim pojmovima. Ako ovisi o nekom matematičkom pojmu, taj pojam mora također biti definiran u struni ili se radi o pojmu prve razine koji doduše spada u matematiku, ali se neće definirati, pa je po tome granični između općeg i stručnog nazivlja.
Definicije za pojmove prve razine pokušat ćemo napraviti prilagodbom postojećih rječničkih definicija jer ti pojmovi predstavljaju prijelaz s općeg na stručni jezik. Jednom pojmu pridružen jedan naziv (preporučeni naziv) i eventualno skraćeni naziv. Bitno je odrediti istorodne pojmove.
Za isti pojam su moguće različite razine preciznosti definicije. U sklopu ovog projekta će se definicije pisati na način da svojom preciznošću zadovoljavaju razinu završene srednje škole.
U sklpu ovog projekta potrebno je udovoljiti zahtjevu ujednačenosti tj da pojedina područja budu pokrivena do približno iste dubine, tj. da se ne zalazi ni u jedno područje previše duboko, što je bila česta pogreška u ranijim projektima. Broj od 1400 pojmova nastojat će se maksimalno poštovati. Veći broj obrađenih pojmova znači više posla za terminologe i jezične savjetnike, a ne doprinosi "boljoj" uspješnosti projekta. Projekt će biti usješan ako se broj od 1400 pojmova pravilno rasporedi na matematičke pojmove do određene razine.
Konceptualni sustav, istorodni pojmovi, napraviti popis pojmova, definicije u prvom času nisu u središtu, napomena služi kao proširenje definicije - u njoj se mogu koristiti matematički simboli (latex), Dopisivanje služi za komunikaciju članova projekta i terminologa.
Članci, prezentacije
2012. Bergovec, Marina; Runjaić, Siniša. Harmonization of Multiple Entries in the Terminology Database Struna (Croatian Special Field Terminology). // Proceedings of the 10th Terminology and Knowledge Engineering Conference (TKE 2012), 19-22 June 2012, Madrid, Spain / Guadalupe Aguado de Cea et al. (ur.). Str. 231–241.
2012. Bergovec, Marina; Runjaić, Siniša. Harmonization of Multiple Entries in the Terminology Database Struna (Croatian Special Field Terminology). 10th Terminology and Knowledge Engineering Conference „New frontiers in the constructive symbiosis of terminology and knowledge engineering“ (19.-22. lipnja 2012., Universidad Politécnica de Madrid).
Provjera pravopisa
Molim provjeriti pravopis (spell check) prije unosa zapisa.
Parametrizirani izrazi u matematici
Mnogi izrazi u matematici su parametrizirani, što se očituje u njihovom preciznom nazivu koji često ima u sebi oznake za parametre.
Evo nekoliko primjera. Recimo riječ kugla može označavati "običnu" kuglu u n-dimenzijskom realnom prostoru, no mi koristimo i kugle u metričkim prostorima. Dakle kugla se može shvatiti u raznim općenitostima, a parametar ne mora nužno biti jezično određen nego sadržajno. Dakle umjesto da kažemo kugla u metričkom prostoru, u praksi ćemo reći kugla u X, gdje je X prije toga definiran i iz konteksta je jasno da X označava neki specifični ili opći metrički prostor. Dakle ne možemo staviti "metrički prostor" kao dio jezičnog naziva, nego je metrički prostor 'sadržajni kontekst' koji se može označiti bilo kojom matematičkom odrednicom (recimo simbolički, ili implicitno iz konteksta, ili nekim podređenim pojmom).
Otvoreni skup također ima smisla jedino u konceptu neke topologije. Neka je X topološki prostor. Otvoreni skup je bilo koji element topologije (topološke strukture) od X. Zatvoreni skup je skup koji je komplement nekog otvorenog skupa. Riječ topologija označava ili područje matematike koje se bavi pojmom neprekinutosti ili topološku strukturu. Topološka struktura je termin koji ima jednoznačno značenje, no praksa u matematici je da se puno rjeđe upotrebljava i ne bih rekao da bi trebalo reći da je to preporučeniji naziv od topologija, ako nije tako.
Derivacija u nekim konekstima označava linearni operator s nekim svojstvima (derivacija na algebri funkcija), a nekad rezultat deriviranja, no u potonjem PUNO ime spominje tu funkciju. Dakle sintagma u tom slučaju je *derivacija funkcije*. Slično imamo recimo derivaciju operatorske funkcije. U Strunu je možemo unijeti kao podređeni pojam, no ako puno ime ima parametar koji je simbol, varijabla ili broj tada mi nije jasno kako ćemo i koliko ćemo parametrizaciju unositi u naslov, a koliko se ona može unijeti u samo određenje (definiciju), gdje mi se čini da su ustroj Strune po poljima i neke konvencije problem.
Standardni n-simpleks je izvjesna generalizacija trokuta u n-dimenzijskom realnom prostoru. Standardni simpleks ne možemo definirati precizno bez referencije na specifični n.
Vidim da u Struni većina pojmova ne ponavlja termin koji se definira u samoj definiciji. Dakle nije mi jasno gdje ću onda staviti na što se odnosi. To je sve manji problem ako se dozvolli više rečenica no nama je rečeno da bi definicije trebale biti jedno-rečenične.
Recimo STANDARDNI SIMPLEKS = Standardni n-simpleks za neki prirodni broj n. Standardni n-simpleks je podskup realnog $(n+1)$-dimenzijskog prostora koji se sastoji od točaka $x=(x0,...,xn)$ s nenegativnim koordinatama $x_0,...,x_n$ takvih daje zbroj koordinata $x_0+..+x_n = 1$.
Standardni $n$-simpleks je podređeni pojam, no ne mislim da je zaseban termin. On je samo puna ili preciznija varijanta. Matematičar u svom izlaganju i zaključivanju parametarski specijalizira pojam prema potrebama izlaganja i matematičkog zaključivanja. Dakle kako ćemo riješiti varijable/parametre u nazivima (oni mogu biti ne samo brojevi).
Dokumenti koje imam i mogu poslati suradnicima na projektu na zahtjev
- Maja Bratanić: Načelne napomene za početak rada u STRUNI (prezentacija)
- Maja Lončar, Maja Bratanić: Terminološka definicija (prezentacija)
- Marina Bergovec, Siniša Runjaić: Harmonization of Multiple Entries in the Terminology Database Struna (Croatian Special Field Terminology) (članak)
- Marina Bergovec, Siniša Runjaić: Harmonization of Multiple Entries in the Terminology Database Struna (Croatian Special Field Terminology (prezentacija)
- Siniša Runjaić: izvoz baze u XML (ID-preporučeni nazivi, definicije, sinonimi i ekvivalenti)
- Rezervacije dvorana ==
http://web.math.pmf.unizg.hr/~karaga/raspored/rasporedMO.html