Kandidati za obradu

Izvor: Hrvatsko nazivlje u matematici
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Projektom "Hrvatsko nazivlje u matematici - Temeljni pojmovi" u sklopu Strune obrađeno je nešto više od 1400 matematičkih pojmova. Odabir ovih pojmova napravljen je na temelju nekoliko izvora, pri čemu su dodavani pojmovi povezani s već obrađenim pojmovima. Prvenstveno su dodavani istoredni pojmovi ili pojmovi korišteni u definicijama. Budući da je u projektu HNM-Tempo svaki pojam morao imati terminološku definiciju, neki "granični" pojmovi, odnosno pojmovi koji nisu strogo matematički, nisu bili obrađeni. U projektu "Hrvatsko nazivlje u matematici" moguće je evidentirati neki naziv pri čemu ne moramo odmah imati preciznu definiciju. Pokušat ćemo za nove pojmove što prije odrediti engleski ekvivalent i to precizno, tj. ako imamo sinonime za neki pojam, onda ćemo povezati engleske nazive i hrvatske nazive - dakle uspostavit ćemo vezu na razini naziva, a veza na razini pojma će se uspostaviti automatski indirektno preko identifikatora pojma.

Ako neki od izraza koji slijede, ne trebaju ući u "Abecedni popis pojmova" (na hrvatskom jeziku) jer možda nisu baš "strogo matematički" već spadaju u "općeniti hrvatski jezik", možda bi ih ipak trebalo uvrstiti u englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski rječnik, jer će se ti rječnici rabiti kod prijevoda matematičkih tekstova, a tu su ipak riječi koje se često u takvim tekstovima pojavljuju.

Za pojmove iz projekta HNM-Tempo postavljene su poveznice koje vode prema stranici s detaljnim ispisom podataka o pojmu. Taj detaljni ispis sadrži (gotovo) sve podatke o pojmu iz Strune, uz nove atribute koje nije bilo moguće upisati u e-Struni, a čine sastavni dio atributa projekta HNM.

Pozivam sve zainteresirane za suradnju na ovom projektu da mi se jave na goran.igaly@math.hr

Prva skupina pojmova za projekt HNM

Ovdje su pojmovi čiju obradu predviđamo u projektu HNM. Od velike koristi bi bilo za svaki od ovih pojmova upisati barem engleski ekvivalent. Za "granične" pojmove nećemo inzistirati na definiciji. Dovoljna će biti i napomena.

Na internetu se može na engleskom naći \(n\)-gon, http://www.mathwords.com/n.htm , https://www.google.hr/#q=n-gon .

Nerazvrstani

  • znamenka jedinica, znamenka desetica, znamenka stotica, znamenka tisućica, znamenka desettisućica, ...
  • znamenka desetinka, znamenka stotinka, znamenka tisućinka, znamenka desettisućinka, ...
  • dekadske znamenke
  • decimalne znamenke ili decimale
  • dekadske jedinice,
  • poprečni presjek
  • uzdužni presjek
  • dirka (ili tangenta kružnice)
  • jednodimenzionalni objekt
  • dvodimenzionalni objekt. Imamo "dvodimenzijski skup"
  • trodimenzionalni objekt
  • izlučivanje zajedničkog faktora
  • jednadžba pravca (sama za sebe)
  • kvadrat broja (nije isto što i sami "kvadrat", pod "kvadrat" obično mislimo na geometrijski lik),
  • nasuprotna stranica u trokutu, nasuprotni vrhu trokutu (npr. u trokutu nasuprotnu stranicu od vrha A označavamo slovom a,...),

manje, manje ili jednako, veće, veće ili jednako, različito ili nije jednako,


  • ograničen skup točaka ili omeđen skup točaka, neograničen ili neomeđen skup točaka (pravac je ravna neomeđena crta, dužina je ravna ograničena crta,...),

obrat Pitagorina poučka,

obrnuta proporcionalnost. Imamo u bazi obrnuto razmjerne veličine

odsječak na \(y\)-osi,

pobočje,

poučak (Zar je poučak samo dopušteni izraz, a preporuča se teorem??? Nas u OŠ stalno cijepe da moramo govoriti "poučak" jer je to prava hrvatska riječ, a i u svim našim udžbenicima su "poučci", nema "teorema"...),

poučci (ili teoremi) o sličnosti trokuta: SSS, SKS, KK,

poučci (ili teoremi) o sukladnosti trokuta: SSS , SKS, KSK , SSK,

pravilo paralelograma (jedno od pravila za zbrajanje vektora), pravilo trokuta (jedno od pravila za zbrajanje vektora),

presječnica dviju ravnina (naveli ste samo presječnicu u smislu transverzale, a ako se dvije ravnine sijeku, kako se zove pravac po kojem se sijeku?),

procjena, procijeniti,

prostor (općenito),

skica, skicirati,

svođenje razlomaka na zajednički nazivnik,

usporediti brojeve, uspoređivanje brojeva (ili izraza...)

visina (zašto se posebno spominje visina trokuta, a ne npr. visina trapeza, visina paralelograma, visina trapeza, visina prizme, piramide,...)

približna vrijednost, zaokružiti na približnu vrijednost,

približno jednako,

uređena n-torka (brojeva),

zaokružiti na jednu decimalu,

zaokružiti na dvije decimale,...

Imamo apscisa, ordinata - s definicijom apscisa = prva koordinata točke u koordinatnome sustavu, ordinata = druga koordinata točke u koordinatnome sustavu

Tangenta

Kopija s http://www.hazu.hr/~duda/etimuvod.html : "Postojeći hrvatski nazivi za tangentu su diralica, kosnica, dodirnica, dirka i dirnica." Možda bi i njih trebalo navesti i odlučiti koji su dozvoljeni,...

  • decimalna točka. Što je s "decimalnom točkom"? Ne znam da li vi na fakultetu kod zapisa decimalnog broja koristite točku ili zarez, ali vjerojatno znate da u OŠ imamo (decimalnu) točku. Ona se u rječniku ne spominje, već samo decimalni zarez. A budući da imate one "nepreporučene izraze", nekako bi se tu možda mogla uklopiti i ta naša nesretna točka.

Dijelovi decimalnog broja

U decimalnom broju imamo: dekadski dio, decimalni dio, dekadske znamenke, decimalne znamenke.

Nazivi nekih znamenaka su: jedinice, desetice, stotice, ..., desetinke, stotinke, tisućinke, ...

Tih termina uopće nema u rječniku.

Metode rješavanja sustava jednadžbi

Nedostaju: metoda supstitucije, metoda suprotnih koeficijenata, metoda komparacije, grafička metoda, metoda pogađanja rješenja. Iako ne spadaju u metode rješavanja sustava, još imamo i metoda eliminacije, metoda pokušaja i pogrešaka.

Faktor

U Abecednom popisu pojmova (između ostaloga) piše "faktor (dopušteni, v. množenik)". To asocira na to da je faktor isto što i množenik.

Koliko ja znam, nije. Faktori su i prvi i drugi broj kod množenja, a množenik je samo onaj prvi. (Ili možda vrijede neke druge definicije tih pojmova?)

Drugo (u vezi naziva brojeva koji se množe), za glavne pojmove su u rječniku istaknuti su množenik i množitelj, a niti te pojmove imamo u udžbenicima, niti su nam u navici... (bar u OŠ).

Treće, u vezi zbrajanja imamo zajednički naziv za oba broja koje zbrajamo, "pribrojnici". Ako je tu dovoljan isti naziv za oba broja, zašto kod množenja nemamo analogno tome, također isti naziv. Jer, zbrajanje i množenje su komutativne računske operacije i to je pokriće da oba broja imaju isti naziv. Ne vidim razlog zašto to mijenjati kod množenja.

Četvrto, naziv "čimbenici" se meni osobno uopće ne sviđa. Svi ostali nazivi (pribrojnici, umanjenik, umanjitelj, djeljenik, djelitelj) sami za sebe već govore o kojoj se računskoj operaciji radi. Riječ "čimbenik" baš ništa ne govori, sama riječ ne asocira ni na jednu računsku operaciju.

Peto, kao posljedica svega gore navedenog, mislim da bi bilo dobro za brojeve koji se množe, uvesti zajednički naziv "množenici", slično kao što za zbrajanje imamo zajedničku "pribrojnici". Iz riječi "množenici" se odmah vidi s kojom rač.op. ona ima veze. Ako stručnjaci za hrvatski jezik tu uočavaju problem tipa "tko je vršitelj radnje...", ne znam kako je taj problem riješen u vezi riječi "pribrojnici",...

Dodatni sadržaji

Ovo su stvari koje neće moći ući u matematički terminološki rječnik onako kako je za sada koncipiran. Ali, navest ćemo ih ovdje kao teme za razmišljanje

Čitanje na engleskom

Također i u H-E rječniku, mnogi ne znaju kako se te riječi kažu na engleskom. Nekako bi bilo dobro ubaciti i ono da se razlomci mogu čitati pomoću riječi kroz, 7 kroz 21, a kroz b, ...

Pojmovi za koje nisam siguran kako ih obraditi

  • grupirati. Ovo je preopćeniti pojam. Vjerojatno bi trebalo staviti nekoliko pojmova tipa "grupirati pribrojnike" i slično. Općenito, stavljanje glagola u pojmovnik je malo kompliciranije

Prijedlog za zamjenu naziva

  • apscisa točke. Zamijeniti "apscisa" s "apscisa točke", a "apscisa" prebaciti u skraćeni oblik
  • cijeli dio decimalnog broja. Zamijeniti "cijeli dio broja" s "cijeli dio decimalnog broja", a "cijeli dio broja" prebaciti u skraćeni oblik. Kao dopušteni naziv staviti "dekadski dio decimalnog broja"
  • ordinata točke. Zamijeniti "ordinata" s "ordinata točke", a "ordinata" prebaciti u skraćeni oblik

Istoznačnice (sinonimi)

  • baza v. osnovka stošca. Ovo zapravo nije najbolje, jer baza nije sinonim za osnovku stošca, već sinonim za skraćeni naziv "osnovka". Ali, za sada nemamo mogućnost to precizno evidentirati
  • baza v. osnovica trapeza. Isti komentar kao gore
  • dekadski brojevni sustav (ne samo "dekadski sustav" (bez "brojevni"); jer npr. i za binarni je u rječniku "binarni brojevni sustav", pa onda ili svugdje treba ići riječ "brojevni", ili nigdje..., ili obje varijante...)
  • nul-vektor (može li sa crticom?) v. nulvektor
  • Platonovo tijelo v. pravilni poliedar
  • presjecište pravaca (u Alfinom udžb. iz 5.r. umjesto "sjecište pravaca" piše "presjecište pravaca"; može li taj naziv?) v. sjecište pravaca. Vidjeti hoćemo li ovo u dopušteni ili u nepreporučeni. Mislim da može u dopušteni (GI)
  • suplementarni kut v. sukut
  • susjedni kutovi v. sukut
  • vađenje korijena v. korjenovanje

Nepreporučeni nazivi

Nepreporučeni nazivi us, kao što im ime kaže - nepreporučeni nazivi. Odnosno, to su nazivi koje je moguće pronaći u hrvatskoj literaturi ali se njihovo korištenje ne preporučuje. Ovakve nazive svakako treba evidentirati i jasno se prema njima odrediti. a svaki nepreporučeni naziv bi trebalo postojati objašnjenje zbog čega se ne preporučuje korištenje tog naziva

  • hiljada. Kolegice iz HJ u mojoj zbornici tvrde da je osim tisuće, i "hiljada" također hrvatska riječ. Možda bi bilo dobro da se i u ovom rječniku navede, pa pokraj označi ako se ne preporuča ili preporuča. Mislim da bi "hiljada" trebao biti nepreporučeni naziv
  • razlomkova crta. Razlomačka crta postoji u bazi, no jeste li znali da su se svojevremeno smislili nazvati to "razlomkova crta". Mislim da je to čak i pisalo u jednom našem udžbeniku (možda i sad piše u nekom od njih). Bilo bi dobro istaknuti to kao nešto što se ne koristi, ako nije za korištenje.

Engleski nazivi korišteni u definicijama iz Wolfram MathWorld

Uz definicije iz HMN2 dat ćemo i paralelne definicije iz baze Wolfram MathWorld. U tim definicijama će se ponekad koristiti nazivi koje još nemamo definirane. Ovdje ćemo dati popis takvih naziva i pojmova za čije se definiranje koriste

  • restricted divisor function. Služi za definiciju pojma perfect number

Imamo u bazi

  • eksplicitna jednadžba pravca (ponuđen je samo eksplicitni oblik jednadžbe pravca, a ujedno i implicitna jednadžba; nije usklađeno). "eksplicitna jednadžba pravca" imamo kao skraćeni oblik za "eksplicitni oblik jednadžbe pravca"

Pojmovi čija obrada za sada nije predviđena

Uz svaki od ovih pojmova bi trebalo napisati i razlog zbog kojega pojam za sada ne bi trebalo obraditi.

Dobavljeno iz "http://dama.math.hr/hnm/index.php?title=Kandidati_za_obradu&oldid=1612"